O nama
Akademsko astronomsko društvo – Rijeka, osnovano 1974. godine, već desetljećima spaja ljubitelje svemira svih dobi. Od skromnih početaka, društvo je izraslo u važnu organizaciju koja je obilježila astronomsku scenu u Hrvatskoj.
Nakon dugogodišnjih priprema, 2001. godine otvorena je prva riječka zvjezdarnica, a 2009. godine proširena je u suvremeni Astronomski centar Rijeka. Ovaj centar postao je središte astronomskih aktivnosti u regiji, nudeći brojne programe za građane, od predavanja i radionica do promatranja noćnog neba.
Društvo se aktivno uključuje u međunarodnu astronomsku zajednicu, sudjelujući u projektima poput Globalne meteorske mreže i potrage za asteroidima. Članovi društva su ostvarili zapažene rezultate na brojnim natjecanjima, a njihova istraživanja objavljivana su u znanstvenim časopisima.
Osim znanstvenog rada, društvo posvećuje veliku pažnju popularizaciji astronomije. Organizirale su se brojne manifestacije, poput Noći muzeja, Festivala znanosti i Međunarodnih susreta astronoma regije Alpe-Adria. Također, društvo je pokrenulo radio emisiju “Crna rupa” koja se redovito nakon 15 godina emitira na Radio Rijeci.
Akademsko astronomsko društvo – Rijeka je više od astronomskog kluba. To je zajednica entuzijasta koji svojim radom doprinose popularizaciji znanosti i čine astronomiju dostupnom svima.
Povijest društva
Davne 1974. godine u Rijeci je osnovano Akademsko astronomsko društvo – Rijeka s ciljem razvoja popularizacije astronomije, srodnih znanosti i pratećih tehničkih i informatičkih disciplina među mladima i građanstvom. Već se od samog osnutka među grupom entuzijasta, akademskih djelatnika, studenata i srednjoškolskih učenika te ostalih zaljubljenika u astronomiju javila potreba za izgradnjom zvjezdarnice koja će zadovoljiti potrebe za ozbiljnim radom na području astronomije i koja će omogućiti popularizaciju znanosti i edukaciju građana.
Značajan pomak prema realizaciji dugogodišnjeg sna započinje krajem osamdesetih godina godina. Konačno, uz podršku Grada Rijeke i Zajednice tehničke kulture Rijeka te zalaganjem članova Akademskog astronomskog društva – Rijeka, u utvrdu na brdu Sv. Križ 2001. godine ugradio se teleskop i pokretna astronomska kupola, čime je osnovana prva riječka zvjezdarnica.
Tijekom 2004. godine članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka došli su na ideju proširiti zvjezdarnicu u Astronomski centar interpolacijom nove dvorane digitalnog planetarija i ostalih pratećih prostora u postojeću utvrdu zvjezdarnice. Uz podršku riječke gradske uprave i projektnog tima stručnjaka krenulo se u realizaciju ovoga značajnog objekta. Riječka zvjezdarnica, od 2009. godine sastavni dio Astronomskog centra Rijeka, opremljena je astronomskim instrumentima i uređajima za promatranje i proučavanje nebeskih tijela i astronomskih pojava. U zvjezdarnicu je, između ostalog, ugrađena vrijedna oprema: glavni teleskop MEADE LX 200, CCD kamera, spektroskopska difrakcijska rešetka, računala i ostala prijenosna astronomska oprema koja omogućava stručan i edukativan rad u vidu izrade diplomskih radova, radova za školska natjecanja iz astronomije te u svrhu popularizacije znanosti među građanima i ostalim posjetiteljima. U sklopu priprema za školska natjecanja iz astronomije učenici se redovito koriste astronomskom opremom, a članovi astronomskog društva pružaju im stručnu pomoć. Tijekom dugoga niza godina učenici osnovnih i srednjih škola iz Rijeke i okolice, koji su u većini slučajeva i mladi članovi društva, postizali su zapažene rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, a najuspješniji među njima bili su pozivani te su sudjelovali i na Međunarodnoj astronomskoj olimpijadi, najprestižnijoj svjetskoj smotri iz astronomije za učenike srednjih škola.
S riječke zvjezdarnice mogu se promatrati Sunce, Mjesec, planeti Sunčeva sustava, ekstrasolarni planeti, promjenjive zvijezde, mala tijela Sunčeva sustava (kometi i asteroidi) te galaksije i ostali magličasti objekti. Riječka zvjezdarnica poznata je po brojnim aktivnostima na popularizaciji astronomije među građanima i mladeži te po potvrđivanju varijabilnosti dviju promjenjivih zvijezda, izučavanju egzoplaneta i doprinosu u razvoju Globalne meteorske mreže.
Članovi AAD-a za građane su upriličili promatranja vrlo rijetkih pojava poput kometa Hyakutake 1996. g., kometa Hale-Bopp 1997. g. te velike opozicija Marsa 2003. (što je ujedno najposjećeniji događaj na Riječkoj zvjezdarnici brojivši preko 2000 uzvanika) i 2018. g., te tranzite Merkura 2003. g. i Venere 2004. i 2011. godine. Aktivnosti društva tijekom povijesti uključuju održavanje tečajeva i predavanja sa širokim rasponom složenosti, od onih početničkih do vrlo specijaliziranih za napredne članove i eksperte u području. Isto tako, članstvo je sastavljeno od osnovnoškolaca pa do članova visokih akademskih titula različitih područja znanosti. Često se organiziraju promatranja zanimljivih i nesvakidašnjih nebeskih pojava poput potpunih pomrčina Mjeseca i djelomičnih pomrčina Sunca te polarne svjetlosti kao i redovna promatranja u kojem se opažaju planeti i sezonski nebeski objekti poput dvojnih zvijezda, otvorenih i kuglastih zvjezdanih skupova, planetarnih i difuzijskih maglica te objekti dubokog svemira koji uključuju udaljene galaksije.
Članovi Društva bavili su se izradom astronomskih instrumenata za opažanja u optičkom i radiovalnom području, terenskim radom i astrofotografijom. Od opažačkih ekspedicija posebno se ističu odlasci na potpune ili prstenaste pomrčine Sunca, koje u zadnjih osamdeset i narednih šezdeset godina nisu vidljive s područja Republike Hrvatske. Putovanja na promatranje i snimanje tih pomrčina Sunca redom su: Mađarska 1999 (potpuna pomrčina), Island 2003. (prstenasta pomrčina), Španjolska 2005. (prstenasta pomrčina), Turska 2006. (potpuna pomrčina), Rusija 2008. (potpuna pomrčina, ali je opažena samo djelomična zbog lošeg vremena na odabranoj lokaciji) i Teksas, Sjedinjene Američke Države 2024. (potpuna pomrčina).
Članovi Društva bili su česti sudionici na izložbama tehničkog stvaralaštva i sličnim manifestacijama. Društvo je upriličilo vrijedne skupove i izložbe: 1987. godine „Tjedan astronautike“, 1988. godine „Dane astronomije“, 1997. godine izložbe „Sjaj nebesa“ i „Povijest astronomije u Rijeci“, koja se održala 2009. godine povodom Međunarodne godine astronomije. Od svih nagrada i priznanja koje je AAD primilo u svojoj povijesti posebno se ističu Državna nagrada tehničke kulture „Faust Vrančić” za 1994. godinu, koju dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, kulture i športa za dugotrajan i uspješan rad na popularizaciji astronomije i tehnike, zatim Povelja za izvanredan doprinos u razvijanju i promicanju tehničke kulture u 1997. godini, koju je dodijelila Zajednica tehničke kulture Rijeka te Zlatna plaketa „Grb Grada Rijeke“ 2024. dodijeljena za doprinos i razvoj astronomije u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.
Od 1998. do 2010. godine društvo je uređivalo i izdavalo astronomski časopis Polaris, na kojemu su surađivali brojni riječki i hrvatski eminentni astronomi i znanstvenici.
Od 2004. godine AAD za svoje članove te članove drugih astronomskih udruženja u Hrvatskoj u kolovozu redovito organizira vizualno promatranje najpoznatijega meteorskog potoka Perzeida na Platku. Dugi niz godina grupa iz AAD-a Rijeka bila je jedina hrvatska grupa koja je rezultate vizualnog promatranja sistematično objavljivala na stranice Međunarodne meteorske organizacije (IMO) i tako aktivno pridonijela istraživanju i izučavanju dinamika meteorskih rojeva. Uz organizirana stručna promatranja meteora za astronome AAD u danima najveće aktivnosti meteorskog potoka Perzeida suorganizira i sudjeluje u popularizacijskim događajima za širu javnost iz Klane, Fužina, Barbana i Grobnika te Astronomskog centra Rijeka, koja uz samo promatranje meteora uključuje i popratne sadržaje poput čakavske poezije, slušanje rike jelena, održavanje predavanja i dr.
Članovi AAD-a od 1995. godine redovito sudjeluju kao natjecatelji, suci i predavači na Međunarodnom Messierovu maratonu, natjecanju u opažačkoj astronomiji, koje se na ovim prostorima tradicionalno održava u Višnjanu, te postižu zapažene rezultate, od čega valja istaknuti i šest ukupnih pobjeda.
AAD je u Astronomskom centru Rijeka, te nekadašnjoj Riječkoj zvjezdarnici, godinama održavao svoje programe u sklopu manifestacija „Noć muzeja“ te još aktivno sudjeluje u organizaciji Festivala znanosti. U dva navrata u ACR-u je organizirana manifestacija „Mjesec astronautike“ pod pokroviteljstvom Hrvatskoga raketnog saveza i u suradnji s Astronomskim astronautičkim društvom Zadar, a članovi AAD-a također su sudjelovali u spomenutoj manifestaciji u brojnim mjestima u Hrvatskoj. Akademsko astronomsko društvo – Rijeka organiziralo je u prostorijama Riječke zvjezdarnice te kasnije Astronomskog centra Rijeka Međunarodni skup astronoma regije Alpe Adria 2002., 2011. i 2022. godine u kojemu sudjeluju udruge astronoma amatera iz Italije, Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, a čiji je trenutni koordinator sadašnji predsjednik AAD-a. Osim toga, 2003. godine Društvo je bilo domaćin međunarodnog skupa o kometima (CARA Comet Archivies for Amateurs), na kojem su sudjelovali astronomi amateri iz Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske.
Od rujna 2009. godine redovito se svakog utorka na Radio Rijeci emitira AAD-ova emisija Crna rupa. Također, u dva se navrata izravno iz ACR-a, uz sudjelovanje članova AAD-a, izravno emitirala radijska emisija Andromeda na drugom programu Hrvatskog radija, a jednom je prilikom član AAD-a[V1]sâm organizirao i vodio cijelu emisiju Andromeda iz HRT-ova studija u Rijeci.
Od aktualnih aktivnosti Društva treba izdvojiti redovne posjete predškolskih, školskih i studentskih grupa Astronomskom centru Rijeka, koji uključuju projekcije u planetariju, koje izvode djelatnici poduzeća „Rijeka sport”, te edukaciju i promatranja, koje izvode članovi AAD-a (u 2022. zabilježeno je više od 13 000 učenika posjetitelja). Također, svakako valja izdvojiti zalaganje i sudjelovanje u radu Globalne meteorske mreže, u kojoj su članovi značajno pridonijeli njezinu razvoju s Hrvatske meteorske mreže na globalnu razinu, kao i sudjelovanje u otkrićima novih meteorskih potoka. Društvo se također pridružilo međunarodnom projektu „IASC“, koji financira NASA, a čiji je cilj otkrivanje za Zemlju potencijalno opasnih malih tijela Sunčeva sustava iz skupine NEO koristeći slike teleskopa PAN STARRS sa zvjezdarnice na Havajima. U protekle dvije godine radna grupa AAD-a ustanovila je postojanje novih 13 asteroida te se čeka konačna potvrda Međunarodne astronomske unije.
Od vanjske suradnje dodatno valja istaknuti da je AAD jedna od udruga suosnivača Hrvatskoga astronomskog saveza. Od 2022. godine AAD Rijeka preuzelo je koordinaciju Međunarodnih susreta astronoma regije Alpe-Adira, u kojoj sudjeluju astronomska udruženja iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke. Nadalje, AAD više od 40 godina blisko surađuje s Astronomskim društvom „Istra“ Pula te Astronomskim društvom Višnjan, preko 30 godina s Astronomskim društvom „Leo Brenner“ iz Malog Lošinja te u novije vrijeme s novoosnovanim Astronomskim društvom Hum. Od 2023. godine traje bliska suradnja bratimljenjem s Centrom za astronomske studije Antares Trst, Italija.
Uprava
Upravni odbor:
Lovro Pavletić, predsjednik
Anton Stipeč, potpredsjednik
Petar Jelača
Marko Kovačić
Robert Lovrinić
Nadzorni odbor:
Mate Rajčić
Mladen Sablić
Paolo Smirčić
Tajnik:
Tea Brec Jelača
